Datum objave :

Srbija pred izazovima energetske tranzicije: Zvezdan Kalmar o održivom rudarstvu i alternativnim rešenjima

Na konferenciji za medije u organizaciji Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji, Zvezdan Kalmar,
poznati aktivista i stručnjak za pitanja ekologije i energetike, govorio je o ključnim problemima vezanim za trenutnu energetsku politiku Republike Srbije. Kalmar je istakao da se Srbija već više od dve decenije suočava sa balastom neodržive politike bazirane na fosilnim gorivima,
što ima pogubne posledice po ekologiju, ekonomiju i zdravlje građana.

Problemi sa fosilnim gorivima
Kalmar je posebno ukazao na problematiku termoelektrana i rudnika uglja u Kolubari i Kostolcu, gde loši tehnološki procesi i uvozne tehnologije dodatno pogoršavaju situaciju.
„Neposedovanje domaće tehnologije za kopanje i sagorevanje uglja rezultira ne samo ekonomskim gubicima već i ozbiljnim ekološkim i zdravstvenim posledicama,“ rekao je Kalmar.
Zagađenje vazduha i zakiseljavanje zemljišta uništavaju poljoprivredna zemljišta i ugrožavaju lokalne zajednice.


Kalmar je kritikovao trenutne planove za energetsku tranziciju, upozoravajući na kumulativne negativne uticaje velikih postrojenja,
uključujući solarne farme i vetroparkove.
„Planiranje velikih postrojenja na obradivim zemljištima, seča šuma za vetroturbine i ogromni zahtevi za retkim mineralima za proizvodnju baterija
predstavljaju koncept lažne održivosti,“ istakao je. Srbija, prema njegovim rečima, nije sposobna da implementira tako obimne projekte,
dok posledice ovakvih rešenja uključuju uništavanje prirodnih resursa i povećanje cena energije.

Na konferenciji je poseban akcenat stavljen na alternativna rešenja.
Kalmar je naglasio važnost prioritizacije energetske efikasnosti i malih, decentralizovanih obnovljivih izvora energije.
Subvencionisanje postavljanja solarnih panela na individualnim objektima, infrastrukturnim objektima i zgradama, prema njegovim rečima, predstavlja put ka održivijoj tranziciji.


„Prava ruda budućnosti nije litijum, već poljoprivreda,“ rekao je Kalmar, upozorivši na potencijalne socijalne i ekonomske posledice trenutnih planova, uključujući povećanje energetskog siromaštva i skok cena struje. Srbija, kako tvrdi, mora kritički da sagleda strateške odluke u oblasti energetike i rudarenja.

Zaključak
Konferencija je završena jasnom porukom: energetsku tranziciju treba planirati odgovorno, uz poštovanje ekoloških i socijalnih ograničenja. Srbija ne sme postati poligon za eksperimente sa tehnologijama koje nisu prilagođene lokalnim uslovima. Umesto forsiranja ogromnih projekata,
fokus bi trebalo da bude na održivim, lokalnim rešenjima koja će zaštititi prirodu i omogućiti građanima pristup povoljnoj i čistoj energiji.

Kalmar je apelovao na javnost da se aktivno uključi u donošenje odluka i zahteva veću transparentnost i odgovornost vlade u oblasti energetike i ekologije.

PODELI NA: